Suština ove teorije leži u tome što ne postoji nijedno pravilo niti zakonska kazna koja vas sprečava da kolica jednostavno ostavite nasred parkinga. Niko vam neće zabraniti da sledeći put uzmete kolica ispred supermarketa, verovatno vam niko neće ništa ni prigovoriti, a s druge strane, ne postoji nikakva nagrada ako ih uredno vratite na mesto.
Upravo zato stručnjaci smatraju da je vraćanje kolica čist čin društvene odgovornosti koji činimo (ili ne činimo) kada nas niko na to ne primorava.
Pet tipova ljudi u supermarketu
Antropološkinja Kristal D’Kosta još 2017. godine identifikovala je pet kategorija ljudi na osnovu toga kako postupaju s kolicima za kupovinu:
- Oni koji uvek vraćaju kolica – čine to isključivo iz osećaja društvene odgovornosti.
- Oni koji nikada ne vraćaju kolica – smatraju da to jednostavno nije njihov posao.
- Oni koji vraćaju kolica samo ako je predviđeno mesto blizu – uradiće to ako ne moraju mnogo da pešače.
- Oni koji vraćaju kolica samo ako ih neko gleda – reaguju isključivo pod pritiskom okoline.
- Oni koji to rade zbog dece – vraćanje kolica posmatraju kao zabavnu igru s mališanima.
Eksperiment iz časopisa Science: Kako haos stvara novi haos
Da bi proverili koliko okruženje utiče na naše ponašanje, naučnici sa Univerziteta u Groningenu sproveli su eksperiment čiji su rezultati objavljeni u prestižnom časopisu Science. Ostavili su četvora kolica na parkingu i postavili reklamne letke na vetrobranska stakla automobila kako bi posmatrali reakcije vozača.
Rezultati su bili fascinantni:
- Kada su kolica bila razbacana po parkingu, čak 58% ljudi bacilo je letak sa svog automobila direktno na tlo.
- Kada su sva kolica bila uredno vraćena na predviđeno mesto, procenat onih koji su bacili letak na tlo pao je na 30%.
Ovi podaci ukazuju na to da nas prizor drugih ljudi koji krše pravila može podstaći da sledimo njihov primer. Nasuprot tome, uređeno okruženje može nas podstaći da se ponašamo odgovornije.
Šta ovo govori o društvu?
Stručnjaci naglašavaju da odluka o tome da li ćete vratiti kolica ne određuje automatski jeste li “dobra” ili “loša” osoba. Na nju mogu da utiču različite okolnosti, poput lošeg vremena ili brige o malom detetu.
Ipak, ovaj primer ilustruje kako ponašanje okoline može da utiče na naše postupke, pa i na šire društvene pojave, od komunikacije na internetu do javnog linča. Kada se ljudi oko nas ponašaju neodgovorno, veća je verovatnoća da ćemo i sami slediti njihov primer.
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /