U mnogim evropskim kuhinjama važila je za dragocen sastojak, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Istorijski izvori beleže da je guščija mast nekad imala široku primenu, od supa do peciva i namaza, a bila je i osnova tradicionalnog čuvanja mesa.
Tehnika “confit”, posebno razvijena na jugozapadu Francuske, podrazumevala je da se meso guske lagano kuva u sopstvenoj masti, a potom čuva prekriveno slojem iste, koja ima funkciju da ga štiti vazduha. Ne zaboravite i da je u toj zemlji guščija džigerica jedan od najpopularnijih delikatesa. I u našim krajevima život se nekada mnogo više oslanjao na ono što bi domaćinstvo samo proizvelo.
Guščija mast ima zanimljiv sastav: istraživanja su pokazala da sadrži značajan udeo mononezasićenih masnih kiselina, naročito oleinske. Međutim, treba paziti – nije predviđena za korišćenje u neograničenim količinama. Kao i svaka druga masnoća, veoma je kalorična, pa je umerenost ključna.
Dolazimo do dela priče koji je mnogima najzanimljiviji – narodne medicine. Naše bake nisu imale laboratorije, kliničke studije i detaljne spiskove sastojaka. Posedovale su iskustvo. Znanje se prenosilo s kolena na koleno: “Namaži malo”, “Stavi oblogu, biće ti bolje”… Ko god je imao problema sa respiratornim organima, disanjem, najobičnijim kašljem, znalo se – guščija mast, i mir!
Mala količina bi se zagrejala i utrljala na grudi ili vrat (kod gripa ili prehlade), a imala je, kažu, efekta i kod ukočenosti, bolova u zglobovima, uganuća. Primena je bila raširena u razdobljima kada savremeni lekovi nisu bili dostupni.
Bogat sastav ove masti uključuje omega-3 masne kiseline, cink, selen, bakar, vitamine B grupe, vitamin E. Ali, kod dugotrajne upotebe potrebno je pratiti nivo holesterola u krvi.
Najčešće se koristi kao dodatak standardnim terapijama. Može se nanositi u obliku obloga na područje pluća, čime se poboljšava apsorpcija lekovitih sastojaka i olakšava disanje. Deluje tako da se deo aktivnih supstanci apsorbuje, dok toplina koja nastaje pri dodiru s telom razgrađuje sekret i omogućava lakši protokvazduha kroz bronhije.
Osim kao pomoć pri lečenju, koristi se i u kulinarstvu – za pečenje, pripremu supa ili kao dodatak jelima. No, guščija mast nije preporučljiva za svakoga. Osobe s povišenim holesterolom, trudnice, dojilje i deca mlađa od tri godine trebalo bi da je izbegavaju, a i ljudi s hroničnim oboljenjima jetre moraju biti posebno oprezni.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /