Visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje i nedovoljno fizičke aktivnosti dobro su poznati faktori rizika za srčani udar. Međutim, manje je poznato da kod nekih ljudi određeni simptomi mogu da se pojave danima ili čak nedeljama pre samog događaja.
Prepoznavanje tih znakova može biti veoma važno, jer pravovremeno obraćanje lekaru može omogućiti da se problem otkrije i leči pre nego što dođe do ozbiljnog oštećenja srca.
Stručnjaci upozoravaju da simptomi nisu isti kod svih ljudi i da srčani udar ponekad može proći uz veoma blage simptome ili čak bez tipičnog bola u grudima.
Bol, pritisak ili nelagodnost u grudima
Jedan od najvažnijih znakova na koje treba obratiti pažnju jeste nelagodnost u grudima.
Angina pektoris, odnosno povremeni bol ili pritisak u grudima koji nastaje zbog smanjenog dotoka krvi do srčanog mišića, može biti upozorenje na problem sa koronarnim arterijama. Do sličnih simptoma mogu dovesti i grč ili suženje krvnih sudova koji snabdevaju srce.
Važno je znati da angina ne mora uvek da izgleda kao jak bol. Neko može osećati pritisak, stezanje, peckanje ili jednostavno neprijatan osećaj u grudima.

Red Stock/Shutterstock
Ako primetite novu ili neuobičajenu nelagodnost u grudima, naročito ako se ponavlja ili javlja pri naporu, potrebno je da se obratite lekaru.
PROČITAJTE JOŠ: Telo šalje upozorenja, reagujte na vreme: Ovi simptomi mogu da ukažu na problem sa KRVNIM SUDOVIMA
Bol koji se širi ka vratu, ramenu, ruci ili vilici
Mnogi srčani udar povezuju sa karakterističnim bolom koji se širi u levu ruku. Ipak, simptomi mogu biti mnogo manje očigledni.
Nelagodnost može da se širi iz grudnog koša prema vratu, ramenu, ruci ili vilici. Kod nekih ljudi može se javiti i osećaj utrnulosti.
Zbog toga bol u ovim delovima tela ne treba automatski pripisati mišićima ili kičmi, posebno ako se pojavljuje zajedno sa pritiskom u grudima, nedostatkom vazduha, mučninom ili neobičnim umorom.
Ostajete bez daha mnogo lakše nego ranije
Ako vas uobičajene aktivnosti odjednom više zamaraju ili ostajete bez daha pri naporu koji vam ranije nije predstavljao problem, i to može biti znak za proveru.

MAYA LAB/Shutterstock
Na primer, osoba može primetiti da se neuobičajeno zadiše dok obavlja kućne poslove, radi u dvorištu ili se penje stepenicama.
Nedostatak vazduha može imati mnogo različitih uzroka i ne znači automatski da je problem u srcu. Ipak, ako se pojavio iznenada ili se pogoršava, naročito uz bol ili pritisak u grudima, ne treba ga ignorisati.
PROČITAJTE JOŠ: SRCE strada u tišini: Ovo su simptomi koje većina ignoriše, a sigurni su znak da ste imali INFARKT
Mučnina, bol u stomaku i neobičan umor
Srčani problemi ne moraju uvek da izazovu simptome koji se lako povezuju sa srcem.
Kod nekih ljudi mogu se javiti mučnina, bol ili nelagodnost u stomaku, izražen umor ili opšti osećaj slabosti.
Ovi simptomi su posebno važni kada se pojave zajedno sa drugim znacima, poput otežanog disanja, znojenja, vrtoglavice ili nelagodnosti u grudima.

Shutterstock/Jo Panuwat D
Istovremeno, važno je naglasiti da neki pacijenti mogu imati veoma blage simptome, a ponekad simptomi mogu gotovo potpuno izostati.
Simptomi mogu postati češći i intenzivniji
Ne postoji univerzalan vremenski obrazac koji važi za sve ljude. Kod nekih osoba simptomi mogu da se javljaju povremeno tokom nekoliko nedelja, dok kod drugih mogu postati učestaliji ili intenzivniji neposredno pre srčanog udara.
Posebnu pažnju treba obratiti ako primetite da se ranije povremena nelagodnost sada javlja češće, traje duže ili je intenzivnija nego ranije.
To može biti znak da je potrebno što pre obaviti lekarski pregled.
PROČITAJTE JOŠ: Iznenada ste ostali BEZ DAHA: Ovaj simptom mnogi pripisuju umoru, ali zapravo zahteva hitnu reakciju!
Kada odmah pozvati hitnu pomoć
Ako se pojavi iznenadan ili jak bol, pritisak ili stezanje u grudima, naročito ako traje nekoliko minuta ili se povlači pa ponovo javlja, ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe.

shutterstock.com/voronaman
Posebno je važno reagovati ako su prisutni i otežano disanje, hladan znoj, mučnina, vrtoglavica, izrazita slabost ili bol koji se širi u ruku, rame, leđa, vrat ili vilicu.
U takvoj situaciji pozovite hitnu pomoć.
Ako su simptomi blagi, ali novi i neuobičajeni, takođe je važno obavestiti svog lekara. On može proceniti da li su potrebni pregled, EKG ili dodatne analize.
Šta možete da uradite da smanjite rizik
Na neke faktore rizika ne možemo da utičemo, ali mnogi su povezani sa životnim navikama i mogu se držati pod kontrolom.
Među najvažnijim faktorima rizika za srčane bolesti i srčani udar su:
- pušenje
- visok krvni pritisak
- povišen holesterol
- dijabetes
- gojaznost
- fizička neaktivnost
- nezdrava ishrana
Zato je važno redovno kontrolisati krvni pritisak, nivo šećera i holesterola, biti fizički aktivan u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem, hraniti se uravnoteženo i prestati sa pušenjem.
Redovne kontrole su deo prevencije
Zdrav način života jeste važan, ali nije zamena za lekarski nadzor.
Redovne kontrole omogućavaju da se faktori rizika, poput visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola ili dijabetesa, otkriju na vreme i odgovarajuće leče.
Ako je osoba već imala srčani udar, kontrole i pridržavanje propisane terapije postaju još važniji, jer je rizik od novih kardiovaskularnih događaja povećan.
Najvažnije je da nove ili neuobičajene simptome ne pripisujete automatski umoru, stresu ili godinama. Kada je srce u pitanju, bolje je proveriti na vreme nego čekati da simptomi postanu ozbiljni, piše HuffPost.
BONUS VIDEO:
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /