Iako beli premaz na prvi pogled može da izgleda zabrinjavajuće, njegova pojava ne znači automatski da se kiseli kupus pokvario. Važno je, međutim, prepoznati razliku između površinskog kvasca koji može da nastane tokom fermentacije i buđi koja ukazuje na kvarenje.
Tokom kiseljenja na površini salamure ponekad se formira tanak, beo film poznat kao Kamov kvasac. Prema preporukama Univerziteta u Ilinoisu, takav sloj uglavnom je ravan, nije pahuljast i ne stvara izdignute grudvice.
Sa druge strane, buđ može da izgleda poput mekanih, pahuljastih naslaga, a osim bele, može da bude zelene, plave, smeđe ili crne boje. Zato sama boja nije dovoljan pokazatelj da je kupus bezbedan.
Posebnu pažnju treba obratiti i na miris i teksturu. Ispravno fermentisan kupus ima karakterističan kiseo miris, dok neprijatan, neuobičajen miris i promenjena tekstura listova mogu da budu znak da nešto nije u redu.
Ako se na površini pojavi buđ, nije dovoljno samo ukloniti vidljivi sloj i nastaviti sa korišćenjem kupusa. Prema smernicama Univerziteta u Kaliforniji, u slučaju potvrđene buđi potrebno je baciti celu zahvaćenu količinu fermentisanog povrća, jer se kontaminacija može proširiti i na delove na kojima se ne vidi.
Da biste smanjili mogućnost kvarenja, najvažnije je da kupus tokom kiseljenja sve vreme bude potpuno potopljen u salamuri. Delovi koji vire iz tečnosti dolaze u kontakt sa vazduhom, što pogoduje razvoju neželjenih mikroorganizama.
Takođe je važno koristiti čistu posudu, odgovarajući teg koji će držati kupus pod tečnošću i proverene količine soli. Premalo soli može da poremeti fermentaciju, dok prevelika količina može da je uspori.
Ukoliko niste sigurni da li je beli premaz običan površinski kvasac ili buđ, najsigurnije je da kupus ne jedete. Kada je reč o fermentisanoj hrani, ne treba rizikovati zdravlje pokušavajući da se pokvareni deo samo ukloni.
Pogledajte BONUS video:
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /