Sa dolaskom hladnijeg vremena mnogi ljudi primetili su da im se menjaju vrednosti krvnog pritiska. Niske temperature ne utiču samo na to kako se oblačimo, već imaju snažan i direktan uticaj na naš kardiovaskularni sistem.
Kako hladnoća utiče na krvne sudove i srce
Kada spoljne temperature opadnu, naš organizam pokreće prirodne mehanizme odbrane kako bi sprečio pothlađivanje i očuvao unutrašnju temperaturu tela. Jedan od ključnih procesa jeste vazokonstrikcija odnosno sužavanje krvnih sudova blizu površine kože.
Kada se krvni sudovi suze, smanjuje se protok krvi u udovima, a povećava se otpor kroz koji krv mora da protiče. Zbog toga srce mora da radi jače i brže da bi pumpalo krv i održalo pritisak, što značajno opterećuje čitav kardiovaskularni sistem. Upravo iz tog razloga se tokom jesenjih i zimskih meseci beleži veći broj kardiovaskularnih problema i skokova krvnog pritiska.
Simpatički nervni sistem i drugi zimski faktori
Osim mehaničkog sužavanja krvnih sudova, izloženost hladnoći aktivira i simpatički nervni sistem, onaj isti sistem koji se aktivira u situacijama kada se osećamo ugroženo (reakcija “bori se ili beži”). To dovodi do lučenja hormona stresa koji dodatno ubrzavaju rad srca i podižu pritisak.
Shutetrstock PeopleImages
Međutim, niska temperatura nije jedini krivac. Na zdravlje krvnih sudova tokom zime utiču i drugi faktori:
- Manjak vitamina D: Smanjeno izlaganje sunčevoj svetlosti tokom zime smanjuje prirodnu sintezu vitamina D, čiji se manjak u organizmu dovodi u vezu sa višim krvnim pritiskom.
- Sezonska neaktivnost: Tokom hladnih meseci ljudi se ređe kreću i češće borave u zatvorenom prostoru, što nepovoljno utiče na tonus krvnih sudova i telesnu težinu.
- Zagađenje vazduha: Grejna sezona i povećano zagađenje vazduha dodatno opterećuju respiratorni i kardiovaskularni sistem.
Napori na hladnoći su posebna opasnost
Čak i osobe koje su fizički aktivne moraju biti izuzetno oprezne tokom zime.

Shutterstock/Olezzo
Iznenadni napor na niskim temperaturama kao što su brzo trčanje, teški fizički posao ili čišćenje snega bez prethodnog zagrevanja tela, može da izazove dramatičan i nagli skok krvnog pritiska, opasne aritmije, pa čak i srčani udar, piše ordinacija.
Da podsetimo, visok pritisak napada sve mlađe ljude pa prve znake hipertenzije ne bi trebalo da ignorišete.
Kako da zaštitite srce
Iako ne možemo da promenimo vremenske prilike, pravilnim navikama možemo znatno da olakšamo rad svog srca tokom hladnih dana:
- Oblačite se slojevito: Nosite toplu odeću, kape, šalove i rukavice kako biste zaštitili ekstremitete od hladnoće i sprečili naglo stezanje krvnih sudova.
- Ujutro popijte topli napitak: Topli čaj ili voda ubrzo nakon buđenja mogu pomoći telu da lakše prebrodi jutarnji temperaturni šok.
- Prilagodite fizičku aktivnost: Vežbajte u zatvorenom prostoru ili smanjite intenzitet spoljnih treninga kada su temperature drastično niske. Izbegavajte nagle i iscrpljujuće fizičke napore na hladnoći.
- Redovno kontrolišite pritisak: Ako primetite da vam je pritisak konstantno viši nego inače, redovno ga merite i vodite dnevnik vrednosti.
- Konsultujte lekara: Bilo kakvu promenu u terapiji ili uvođenje novih lekova obavezno obavite isključivo u dogovoru sa svojim izabranim lekarom ili kardiologom.
Pratite Srećne na instagramu
BONUS VIDEO:
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /




