Malo je Beograđana kojima nisu poznata ova remek-dela vajarstva, ali mnogo je manje onih koji znaju njihovo puno ime, ko ih je napravio i zašto baš konji krase prilaz najvažnijoj zakonodavnoj instituciji u zemlji. Skulpture su, bez sumnje, mnogo više od dekoracije. U njihovim pokretima, napetim telima životinja i ljudskim figurama koje se bore da njima ovladaju krije se čitava priča o umetnosti, istoriji i jednom vremenu u kojem je nastajalo monumentalno lice glavnog grada.
Zovu ih jednostavno “Konji vrani”, dok pun naziv glasi: “Igrali se konji vrani, i sa njima div junaci”. Prvi stih podseća na početak poznate narodne pesme, dok je nastavak dodao autor. A iza tog upečatljivog umetničkog dela stoji jedan od najznačajnijih vajara ovih prostora, čuveni Toma Rosandić.
Prema prvobitnoj zamisli, ulaz u Skupštinu trebalo je da čuvaju druge životinje – bronzani lavovi, vekovni simboli snage, moći i državnosti. Međutim, predlog je promenjen. U raspravama o uređenju zdanja pojavila se ideja da bi mnogo bliže domaćoj tradiciji i senzibilitetu bile figure konja sa ljudima koji ih obuzdavaju.
Umetnik koji je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj, ranije i jugoslovenskoj, prestonici rođen je 1878. godine u Splitu (kršteno ime Tomazo Vinčenco). Već je bio afirmisan vajar koji je klesao zanat u ateljeu još jednog slavnog Splićanina, Ivana Meštrovića, i izlagao na značajnim međunarodnim izložbama, između ostalog u Beču, Rimu, Londonu i Parizu, pre nego što se 1921. trajno nastanio u Beogradu, gde je važio za jednu od centralnih figura umetničkog života.
Bio je profesor Umetničke škole, jedan od osnivača Umetničke akademije i njen prvi rektor, a 1948. postao je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegov izraz odlikovali su monumentalnost, snažna anatomija i izuzetno razumevanje pokreta. Upravo se sve to može videti na skulpturama ispred Skupštine.
Rosandić je kompoziciju osmislio i završio u gipsu 1936. godine, u svom ateljeu. Za konačnu realizaciju u bronzi bila je potrebna ozbiljna livarska veština, pa je posao poveren livnici Miodraga Jeremića u Vrčinu. U tehničkoj obradi i realizaciji pomagao mu je vajar Sava Sandić. Skulpture su 1939. postavljene uz svečani stepenišni prilaz Skupštini.
Šta zapravo predstavljaju konji i ljudi? Na prvi pogled, reč je o prikazu snage i borbe između čoveka i životinje. Konji su u snažnom pokretu, kao da pokušavaju da se otrgnu, dok ljudske figure ulažu ogromnu fizičku snagu da ih sputaju.
Jedno od tumačenja jeste da konji predstavljaju sirovu snagu, a čovek sposobnost da tu snagu kontroliše. U kontekstu mesta na kojem se nalaze, ova ideja dobija dodatnu dimenziju: parlament bi trebalo da bude prostor u kojem se različiti interesi, strasti i sukobi usmeravaju razumom, pravilima i zakonima.
Ipak, važno je znati da nije potvrđeno da je Rosandić zamislio samo jedno, strogo određeno političko značenje. Naglašavao je da se skulptura pre svega mora posmatrati kroz umetničku formu, pokret i lepotu oblika, a ne samo kroz neku skrivenu poruku.
Upravo spoj narodnog nasleđa – kroz stih tradicionalne pesme – i savremenog vajarskog izraza čini ovo delo posebno zanimljivim. Konji nisu prikazani kao mirne, ukrasne životinje, već kao moćna bića koja kao da su na trenutak zaustavljena usred neke epske scene. Svaki put kada prođemo pored njih, čini se da se u bronzi i dalje odvija nevidljiva borba.
Dok se u skupštinskoj sali smenjuju generacije političara, na stepeništu ostaju iste te dve veličanstvene, silne figure, zaustavljene u pokretu, kao podsetnik da istinska remek-dela traju mnogo duže od događaja kojima svakodnevno svedočimo.
Dom Narodne skupštine, čiji je kamen temeljac položen 1907, završen je i otvoren 1936. godine. Monumentalno zdanje, čiju je arhitekturu obeležio rad Jovana Ilkića, njegovog sina Pavla Ilkića i ruskog arhitekte Nikolaja Krasnova, dobilo je konačan umetnički pečat upravo postavljanjem Rosandićevih skulptura.
Zanimljivo je i to da je čuveni vajar svoju kuću u Ulici Ljube Jovanovića zaveštao gradu. U njoj je kasnije otvoren muzej, sa autentičnim nameštajem, ličnim predmetima i dokumentima umetnika.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /