Aranđelovdan je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, koga u narodu nazivaju “živim svecem”. Otuda i verovanje da se za ovu slavu ne sprema slavsko žito. Da li je zaista tako?
Evo šta je o tome upokojeni patrijarh Pavle napisao u svojoj knjizi “Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere”.
Žito se ne sprema za svete koji su umrli, već, kako se u samoj molitvi za osvećenje koljiva sveštenik moli, koljivo se prinosi u slavu Boga, “u čast i spomen svetog (izgovara se ime slave porodice) i u pomen onih koji umreše u blagočestivoj veri”. Ovo je najbitniji deo molitve u kojoj se otkriva smisao pripremanja koljiva za krsnu slavu. Krsna slava sa slavskim kolačem i koljivom prinosi se Boga radi i u čast krsnog svetoga kao zaštitnika porodice.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav – Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Pogrešna praksa je verovatno nastala usled činjenice da se žito sprema i za parastose upokojenim bližnjima. U oba slučaja žito predstavlja žrtvu Bogu i simbolizuje pravoslavnu veru u opšte vaskrsenje.
Ta žrtva se prinosi Bogu u ime onog svetitelja ili upokojenog čije se ime spominje toga dana ili na tom parastosu. Da li je reč o svetitelju koji je živeo pa se upokojio ili o svetitelju koji nikada nije prošao kroz biološku smrt, poput arhanđela Mihaila ili Svetog Ilije, ne pravi nikakvu razliku u pogledu žrtava koje se prinose Bogu (slavski kolač, žito i vino).
Recept za slavsko žito kakvo se sprema u manastiru Dečani pogledajte ovde.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /