Sobne biljke tokom leta često izgledaju raskošno, a onda sa dolaskom jeseni odjednom počnu da žute, odbacuju lišće ili se suše po ivicama. Razlog nije uvek loša nega. Kraći dani, manje prirodnog svetla i početak grejne sezone potpuno menjaju uslove u stanu, pa biljke koje su do tada lepo napredovale mogu naglo da počnu da pokazuju znake stresa. Posebno su osetljive tropske vrste, kojima smetaju nagle promene temperature, suv vazduh i previše vode u zemlji.
Kroton ne voli nagle promene
Kroton je poznat po šarenim listovima u zelenim, žutim, narandžastim i crvenim tonovima, ali traži mnogo svetla i stabilne uslove. Hladna promaja, naglo pomeranje u tamniji deo prostorije ili blizina radijatora mogu da izazovu opadanje listova.
shutterstock_Esich Elena
Ako počne da gubi donje listove, ne treba ga odmah obilno zalivati. Prvo proverite koliko svetla dobija, da li stoji na promaji i koliko je zemlja zaista vlažna.
Fikus lirata posebno je osetljiv na previše vode
Ovaj fikus sa velikim listovima veoma je popularan u enterijerima, ali ne voli velike promene. Najbolje uspeva na svetlom mestu, uz pravilno zalivanje i zemlju koja dobro propušta višak vode.

shutterstock_Sentelia
Tokom jeseni i zime raste sporije, pa mu je potrebno manje vode nego leti. Česta greška je zalivanje čim se površina zemlje osuši, iako je dublji sloj još vlažan.
Streliciji treba mnogo svetla i prostora
Rajska ptica, odnosno strelicija, izgleda raskošno zbog velikih uspravnih listova, ali u tamnijim stanovima može da počne da slabi. Potrebno joj je mnogo prirodnog svetla, kao i dovoljno prostora jer može prilično da poraste.

shutterstock_oktamushendro
U manjim stanovima sa malo svetla često neće izgledati ni približno kao biljke koje viđamo na fotografijama.
Palme nisu sve iste
Kod palmi mnogo zavisi od vrste. Areka palma voli dosta svetla, ali ne direktno sunce, i teško podnosi suv vazduh. U zagrejanim stanovima ivice listova mogu da postanu smeđe, a biljka može biti osetljivija na grinje.
Salonska palma, sa druge strane, bolje podnosi manje svetla, pa je često zahvalniji izbor za stan.
Papratima smeta suv vazduh
Mnoge paprati vole veću vlažnost vazduha nego što je ima u stanovima tokom grejne sezone. Posebno bostonska paprat može brzo da počne da se suši ako je vazduh veoma suv ili ako se zemlja potpuno isuši.
Važno je održavati umerenu vlagu, ali ne ostavljati biljku da stoji u vodi.
Mesožderke imaju sasvim drugačije potrebe
Venerina muholovka traži mnogo svetla, posebnu zemlju bez dodatih hranljivih materija i vodu sa vrlo malo minerala, poput kišnice ili destilovane vode. Potreban joj je i period zimskog mirovanja.

shutterstock_Prokop Harazim
Zbog toga joj topla, slabo osvetljena soba tokom cele zime uglavnom ne prija.
Greška je da nastavite da ih negujete kao leti
Sa dolaskom jeseni mnogim biljkama više nije potrebno isto zalivanje kao usred leta. Rast se usporava, troše manje vode, a nekim vrstama treba smanjiti i prihranu.
Biljke koje su tokom leta lepo uspevale nekoliko metara od prozora možda će sada morati bliže svetlu. Sa druge strane, ni mesto tik uz hladno staklo ili radijator nije dobro.
Ako tražite biljke koje lakše podnose prosečne uslove u stanu, zahvalniji izbor mogu biti sanseverija, zamiokulkas, zeleni ljiljan ili pojedine vrste filodendrona. Najvažnije je da biljku ne birate samo po izgledu, već i prema tome koliko svetla, toplote i vlage zaista možete da joj pružite, piše TPortal.
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /