Upravo je rano otkrivanje jedan od najvažnijih faktora kada govorimo o ishodu lečenja raka dojke. Skrining je namenjen ženama koje nemaju simptome: cilj je da se promena otkrije pre nego što postane očigledna, možda i nerešiva.
O najčešćim dilemama i razlozima za odlaganje pregleda govorile su nam dr Ivana Minić, onkolog Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, i dr Magdalena Radović, radiolog, stručnjak za bolesti dojke i štitne žlezde.
„Nemam simptome, zašto bih išla na pregled?“
Ovo je možda i najčešća zabluda kada je reč o preventivnim pregledima. Odsustvo simptoma nije razlog da se pregled preskoči – upravo suprotno, smisao skrininga jeste da se bolest pronađe pre pojave simptoma.
– Skrinig može da dovede do smanjenja, i doveo je do smanjenja od 43%, ali ono na šta ne može da utiče je oboljevanje. On podrazumeva sproveđenje određenih testova kako bi se rano otkrila bolest, u slučaju raka dojke to je mamografija, s tim što ona nije idealan dijagnostički test, to ne postoji, ali je zlatni standard – istakla je dr Magdalena Radović, radiolog, stručnjak za bolesti dojke i štitne žlezde.
Važno je, dakle, napraviti razliku: preventivni pregled ne garantuje da žena neće oboleti, već povećava mogućnost da bolest bude pronađena u fazi kada su izgledi za uspešno lečenje znatno bolji.
I međunarodni podaci potvrđuju značaj mamografskog skrininga: prema proceni Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), kod žena od 50 do 69 godina koje učestvuju u organizovanom mamografskom skriningu zabeleženo je približno 40 odsto smanjenje rizika od smrti od raka dojke.
– Preko 95% iznosi petogodišnje preživljavanje kod ranodetektovanih karcinoma, statistika je drugačija kada je uznapredovala bolest u pitanju. Godine 2022. Srbija je bila prva po umiranju jer se kod naših žena kancer otkrije tek kada je veći od 2 cm – navela je dr Radović.
Poruka je jednostavna: ne treba čekati simptom da bi se zakazao pregled.
“Pregledaću se sledećeg meseca, sada nemam vremena”
Posao, deca, kuća, svakodnevne obaveze – sopstveno zdravlje lako završi na poslednjem mestu. Problem nastaje kada se „sledećeg meseca“ pretvori u šest meseci, godinu ili nekoliko godina.
Međutim, odlaganje pregleda nije uvek samo stvar ličnog izbora.
– Žene u Srbiji ne vole da se pregledaju, leče se alternativnim metodama, moramo da podignemo svest, ali postoji i problem dostupnosti. Nije uvek samo lična odgovornost, u određenim krajevima nije dostupan lekar ni adekvatan pregled – navela je radiolog.
I Svetska zdravstvena organizacija među važnim preprekama pravovremenoj dijagnozi prepoznaje probleme dostupnosti dijagnostike, upućivanja i lečenja.
Zato je nastao projekat “Nisi sama”
„Nisi sama“ je krovni projekt, nekada kompanije Aptiv Srbija, a danas kompanije Versigent Srbija posvećen prevenciji raka dojke, edukaciji žena i pružanju konkretne podrške tokom lečenja i oporavka.
Nastao je kao odgovor na izazov niske zainteresovanosti za preventivne preglede, a danas predstavlja dugoročnu platformu koja povezuje zaposlene, zdravstvene stručnjake, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice širom Srbije.
Kampanja je simbolično započela puštanjem jedanaest balona (jedanaest godina koliko se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke obeležava) sa afirmativnim porukama podrške, pod sloganom „Nisi sama“.
Kako bi poruka dobila konkretan sadržaj i stvarni društveni značaj, projekat se razvijao kroz više međusobno povezanih aktivnosti, jedna od njih su i preventivni pregledi na radnom mestu.
Versigent Srbija je organizovao besplatne ultrazvučne preglede dojki za zaposlene, a od 2023. godine, kroz saradnju sa Anom Dornik i Udruženjem „Žena uz ženu“, Karavan zdravlja dovode direktno u fabrike u Novom Sadu i Leskovcu, gde na godišnjem nivou priliku da se pregleda iskoristi približno 500 žena.
– Svaki pregled koji se obavi na vreme može promeniti nečiji život. Zato je važno da prevenciju učinimo što dostupnijom i da ženama pokažemo da nisu same. Saradnja sa Versigentom je primer kako kompanije mogu da postanu važan partner u promeni navika i podizanju svesti o značaju ranog otkrivanja raka dojke – kaže Ana Dornik, predsednica Udruženja „Žena uz ženu“.
Na taj način uklanjaju jednu od najvećih prepreka preventivi – nedostatak vremena i otežanu dostupnost specijalističkih pregleda.
– U Versigentu verujemo da odgovorno poslovanje podrazumeva i brigu o zajednici u kojoj poslujemo. Zato nam je posebno važno da ženama omogućimo lakši pristup preventivnim pregledima i relevantnim informacijama o zdravlju. Kroz projekat ‘Nisi sama’ želimo da poručimo svakoj ženi da njeno zdravlje zaslužuje vreme, pažnju i podršku. Prevencija spašava živote, a zajedno možemo učiniti da ona bude dostupnija i bliža svima – rekli su nam u kompaniji Versigent Srbija.
„Mlada sam, rak dojke nije nešto o čemu sada treba da razmišljam“
Rak dojke jeste češći u zrelijim godinama, ali to ne znači da mlađe žene treba da zanemare promene na dojkama. Ideja nije da svaka mlada žena živi u strahu od bolesti, već da poznaje svoje telo i reaguje ukoliko primeti nešto novo ili neuobičajeno.
– Svaka mlada žena trebalo bi da poznaje svoje dojke. Ukoliko bilo šta primeti, mora da se javi lekaru. Samopregled je odličan i inicijalno sredstvo, ali nije dovoljan. Mlade žene čim dobiju menstruaciju, pa i ranije, treba da se jave lekaru ako primete nešto. Od petog do 12. dana menstrualnog ciklusa se treba pregledati, a žene u menopauzi bilo kad – savetuje dr Magdalena Radović.
Samopregled, dakle, nije zamena za stručni pregled niti od žene pravi „sopstvenog dijagnostičara“. Njegova vrednost je pre svega u tome da žena poznaje uobičajen izgled i osećaj svojih dojki i lakše primeti novu promenu.
– Nijedan pregled ne može da spreči nastanak karcinoma dojke. Mi još uvek ne znamo jasno uzroke nastanka, ali istražujemo šta utiče na to. Poenta samopregleda i skrininga je da žene upoznaju svoje telo. Niko ne očekuje da žena bude dijagnostičar, zato postoji skrining. Stil života utiče na porast obolelih – napominje dr Ivana Minić, onkolog Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.
„Devojčice dobijaju menstruaciju sa 9, 10 godina, a rađaju kasnije, te se ciklus produžava na 56 godina i te hormonske promene mogu da budu okidač. Drugačije je kad rodite sa 25, a drugačije sa 40. jer se ranije stimuliše dojka, a sa 40. je to tkivo dugo mirovalo. Moramo da radimo na tome da se žene ne plaše da odu na pregled.“
„Napipala bih nešto da postoji problem“
Kvržica jeste jedan od najpoznatijih znakova zbog kojih žene odlaze lekaru, ali nije jedina promena na koju treba obratiti pažnju.
Promena veličine ili oblika dojke, promena kože, uvlačenje bradavice koje ranije nije postojalo i neuobičajen ili krvav iscedak takođe mogu biti razlog za pregled. Svetska zdravstvena organizacija upravo ove promene navodi među mogućim simptomima raka dojke.
– Ako celog života imate uvučene bradavice, to nam nije značajno, ali ako dođete na pregled i kažete jedna bradavica se uvlači u poslednje vreme, to nam je značajno, bilo kvržice, bilo oblik, iscedak, žene često sebe zavaravaju da su se udarile, a udarac ne može da proizvede rak dojke – objašnjava dr Ivana Minić.
„Radim samopregled, to mi je dovoljno“
Poznavanje sopstvenih dojki jeste važno, ali samopregled nije zamena za dijagnostičke i skrining metode.
– Što se tiče mamografije, ona se preporučuje od 40. godine i na osnovu nje se vrši procena za dalje. UZ od 25, 30. godine jednom godišnje. Alternativne metode ne savetujem“, kaže dr Magdalena Radović.
Koji pregled je potreban konkretnoj ženi zavisi i od njenih godina, simptoma, lične i porodične anamneze i prethodnih nalaza, pa individualni plan treba dogovoriti sa lekarom. Mamografija ostaje ključna metoda populacionog skrininga raka dojke, dok samopregled ne može da je zameni. IARC navodi da istraživanja samopregleda nisu pokazala smanjenje smrtnosti od raka dojke.
Upravo je zbog toga najvažnije promeniti pitanje i umesto: „Zašto bih išla na pregled kada mi ništa nije?“, korisnije je zapitati se: „Kada sam poslednji put bila na pregledu i koji pregled je sada odgovarajući za mene?“
Zato je i kampanja “Nisi sama” kompanije Versigent Srbija pomogla da se tema prevencije raka dojke iz sfere lične brige premesti u prostor otvorenog dijaloga, solidarnosti i zajedničke odgovornosti. Istovremeno, kroz partnerstvo sa organizacijama i zdravstvenim stručnjacima, stvorena je zajednica koja ženama pruža podršku pre, tokom i nakon lečenja.
Zato je „Nisi sama“ mnogo više od kampanje. To je trajna platforma podrške koja pokazuje da jedna kompanija može biti pokretač stvarnih i merljivih promena u društvu.
Jer nijedna žena ne treba da bude sama.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /