Godine 2002, Lidija Ferčajld, tada 26-godišnja majka iz države Vašington, podnela je zahtev za državnu pomoć nakon što se razvela od muža. Kao deo procedure, država je zahtevala DNK test kako bi se potvrdilo biološko poreklo njene dece. Rezultati su potvrdili ono što je bilo očekivano za njenog bivšeg partnera – on jeste bio njihov biološki otac. Ali kada je testirana Lidija, usledio je šok.
Rezultati su pokazali da ona navodno nije njihova biološka majka.
Nalazi su bili toliko ubedljivi da su nadležni počeli da sumnjaju da je u pitanju prevara. Postojala je čak pretpostavka da Lidija možda krije tajnu priču povezanu sa surogat-majčinstvom. Za ženu koja je decu sama rodila, takva optužba bila je gotovo neverovatna.
Čak ni uzorak uzet tokom porođaja nije promenio rezultat
Kada je Lidija ostala trudna sa svojim trećim detetom, situacija je postala još ozbiljnija. Sud je naredio da sudski službenik prisustvuje porođaju i da uzme uzorke DNK neposredno nakon rođenja deteta. Očekivalo se da će ovaj postupak konačno rešiti dilemu. Međutim, dogodilo se suprotno.
Čak i kada je uzorkovanje obavljeno uz prisustvo službenog svedoka, novi DNK testovi ponovo su pokazali da Lidija navodno nije majka deteta. Dokazi protiv nje izgledali su gotovo nepobitno. Ako DNK test kaže da žena nije biološka majka deteta koje je upravo rodila – kako je to uopšte moguće?
Advokat razrešio misteriju
Preokret je došao kada je njen advokat naišao na ranije objavljen slučaj u medicinskom časopisu “The New England Journal of Medicine”. U njemu je opisana žena po imenu Karen Kigan, koja je imala izuzetno retko genetsko stanje poznato kao himerizam.
Kod himerizma osoba u svom organizmu može da nosi dve različite genetske linije. Jedan od mogućih načina nastanka jeste kada u najranijoj fazi razvoja jedan embrion apsorbuje ćelije drugog embriona, najčešće dvojajčanog blizanca. Istraživači su zato postavili neverovatnu hipotezu: da li je moguće da i Lidija ima himerizam?
Njeno telo imalo je dve različite DNK linije
Kako bi proverili tu mogućnost, stručnjaci su uzeli uzorke iz različitih delova Lidiinog tela. Tada je otkriveno nešto što je rešilo čitavu misteriju. U brisu grlića materice pronađena je druga genetska linija i upravo ona se poklapala sa DNK njene dece.
Ispostavilo se da Lidija nije imala identičan DNK u svim delovima tela.
DNK iz njenih reproduktivnih organa razlikovala se od DNK koja je pronađena u njenoj krvi, a krv je upravo uzorak koji se najčešće koristi u standardnim genetskim testovima. Drugim rečima, test krvi je govorio jedno, dok je DNK iz tkiva koje je povezano sa reprodukcijom govorila nešto sasvim drugo.
Da bi se slučaj dodatno razjasnio, testiran je i DNK Lidiine majke. Rezultati su pokazali da se njen genetski materijal podudara sa DNK bake dece. Time je potvrđeno ono što je Lidija sve vreme tvrdila – ona jeste biološka majka svoje dece. Sud je na kraju odbacio slučaj.
Lidija je tako od žene osumnjičene za prevaru postala izuzetno redak primer koji je pokazao koliko rezultati genetskog testiranja mogu biti komplikovani kada postoji neobično genetsko stanje.
Slučaj koji je promenio pogled na DNK testiranje
Priča Lidije Ferčajld postala je poznata upravo zato što je pokazala da DNK test, iako izuzetno pouzdan, nije u baš svakoj situaciji jednostavan i apsolutan dokaz. Njen slučaj skrenuo je pažnju na himerizam, veoma retku pojavu kod koje jedna osoba može imati dve različite genetske linije. Istovremeno, priča je pokazala koliko je važno da pravni i medicinski sistemi uzmu u obzir retka genetska stanja kada se utvrđuje biološko poreklo.
Za Lidiju Ferčajld, sve je počelo običnim zahtevom za državnu pomoć i jednim DNK testom. Umesto jednostavnog odgovora, dobila je misteriju koja je pretila da joj potpuno promeni život. A onda se ispostavilo da je odgovor sve vreme bio u njenom sopstvenom telu.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /
